om ajnana-timirandhasya
      jnananjana-salakaya
caksur unmilitam yena
tasmai sri-guravi namah

sri-caitanya-mano-'bhistam
      sthapitam yena bhu-tale
svayam rupah kada mahyam
dadati sva-padantikam

"Rođen sam u najdubljoj  tmini  neznanja i  moj  duhovni učitelj  mi je otvorio oči
bakljom znanja. Odajem mu svoje ponizno poštovanje."
"Kada  će  mi Srila Rupa Goswami Prabhupada,  koji  je  u  ovom  materijalnom
svijetu  ustanovio  misiju  da bi ispunio želju Gospodina Caitanye,  dati  utočište
svojih lotosovih stopala?"

vande 'ham sri-guroh sri-yuta-pada-kamalam sri-gurun vaisnavams ca
sri-rupam sagrajatam saha-gana-raghunathanvitam tam sa-jivam
sadvaitam savadhutam parijana-sahitam krsna-caitanya-devam
sri-radha-krsna-padam saha-gana-lalita-sri-visakhanvitams ca

"Odajem  svoje ponizno poštovanje lotosovim stopalima mog duhovnog učitelja i
stopalima svih vaisnava.  Odajem  svoje ponizno poštovanje lotosovim stopalima
Srila  Rupa   Goswamija,       njegovog   starijeg   brata   Sanatane  Goswamija,
Raghunathe Dase,   Raghunathe Batte,  Gopala Batte  i  Srila  Jive  Goswamija.
Odajem   svoje  ponizno  poštovanje   Gospodinu   Krsni  Caitanyi,    Gospodinu
Nityanandi,  Advaiti Acaryi,  Gadadhari,   Srivasi  i  drugim  pratiocima.  Odajem
svoje  ponizno  poštovanje Srimati Radharani i Sri Krsni i njihovim pratiljama  Sri
Laliti i Visakhi."

he krsna karuna-sindho
dina-bandho jagat-pate
gopesa gopika-kanta
radha-kanta namo 'stu te

"O dragi moj Krsna, Ti si prijatelj nesretnih i izvor kreacije.  Gospodar si Gopija i
ljubavnik Radharani. Odajem svoje ponizno poštovanje."

tapta-kancana-gaurangi
radhe vrndavanesvari
vrsabhanu-sute devi
pranamami hari-priye

"Odajem  svoje  ponizno   poštovanje  Radharani,  kraljici  Vrndavane,   čija  put
nalikuje  rastopljenom  zlatu.  Ti  si  kćer  kralja  Vrsabhanua  i veoma si   draga
Gospodinu Krsni."

vancha-kalpatarubhyas ca
krpa-sindhubhya eva ca
patitanam pavanebhyo
vaisnavebhyo namo namah

"Odajem svoje ponizno poštovanje svim vaisnavama,  Gospodinovim  bhaktama.
Oni  mogu ispuniti želje  svakoga,  baš  kao  drveće želja,  i  puni  su  samilosti
prema palim dušama."

sri-krsna-caitanya
prabhu-nityananda
sri-advaita gadadhara
srivasadi-gaura-bhakti-vrnda

"Odajem  svoje  ponizno  poštovanje   Sri  Krsni  Caitanyi,  Prabhuu Nityanandi,
Sri  Advaiti,  Gadadhari,  Srivasi   i   svima  drugima  u  devocijskom  naslijeđu."

hare krsna hare krsna
krsna krsna hare hare
hare rama hare rama
rama rama hare hare

  Bhagavad-gita  je  poznata  i  kao  Gitopanisada. Suština je vedskog znanja i
jedna od  najvažnijih  Upanisada  u  vedskoj  literaturi.  Naravno,  na  engleskom
postoji  mnogo  komentara  na  Bhagavad-gitu  i  netko  može  upitati  kakva  je
potreba za još jednim.  To  možemo objasniti na sljedeći način.  Nedavno me je
jedna  gospođa  iz  Amerike  zamolila  da  joj  preporučim neki engleski prijevod
Bhagavad-gite.  Naravno,  u  Americi  ima  mnogo  izdanja  Bhagavad-gite  na
engleskom,  ali koliko sam vidio,  ni za jedno od njih, ne samo u Americi, već ni
u Indiji,  ne  može  se  pouzdano reći da je autoritativno,  jer je u svakom od njih
komentator iznio vlastito mišljenje, ne dodirujući duh Bhagavad-gite kakva jest.
  Duh Bhagavad-gite je opisan u samoj Bhagavad-giti. Ako hoćemo uzeti neki
lijek,  moramo slijediti uputstva priložena uz lijek.  Ne možemo uzeti lijek prema
vlastitom hiru ili prema uputstvu  prijatelja.   Moramo  ga  uzeti  prema  uputstvu
priloženom uz lijek ili uputstvu liječnika.  Slično tome,  Bhagavad-gitu  trebamo
shvatiti  ili prihvatiti u skladu s uputstvima samog govornika.  Bhagavad-gitu  je
izgovorio Gospodin Sri Krsna.  Na  svakoj  stranici  Bhagavad-gite se spominje
da je On Svevišnja Božanska Osoba,  Bhagavan.  Naravno,  riječ  bhagavan  se
ponekad  odnosi  na  bilo  koju  moćnu osobu ili moćnog poluboga.  Ovdje  riječ
bhagavan nesumnjivo ukazuje da je Gospodin Sri Krsna velika osoba,  ali u isto
vrijeme trebamo znati da je Gospodin Sri Krsna Svevišnja Božanska Osoba.  To
su   potvrdili   svi    veliki    acarye    (duhovni   učitelji)    poput    Sankaracarye,
Ramanujacarye, Madhvacarye, Nimbarke Swamija, Sri Caitanye Mahaprabhua i
mnogih  drugih  autoriteta  vedskog  znanja  u  Indiji.    U   Bhagavad-giti   sam
Gospodin  također  izjavljuje  da  je  Svevišnja  Božanska  Osoba i kao  takav je
prihvaćen   u   Brahma-samhiti   i   svim   Puranama,   a   posebno   u   Srimad-
Bhagavatamu, poznatom kao Bhagavata Purana (krsnas tu bhagavan svayam).
Stoga,  Bhagavad-gitu  trebamo   prihvatiti   u   skladu   sa   uputstvom   same
Božanske Osobe.
  U četvrtom poglavlju Gite (4.1-3) Gospodin kaže:

imam vivasvate yogam
proktavan aham avyayam
vivasvan manave praha
manur iksvakave 'bravit

evam parampara-praptam
imam rajarsayo viduh
sa kaleneha mahata
yogo nastah parantapa

sa evayam maya te 'dya
yogah proktah puratanah
bhakto 'si me sakha ceti
rahasyam hy etad uttamam

  U  ovim  stihovima  Gospodin  obavještava  Arjuni  da   je  ovaj   sistem   yoge,
Bhagavad-gitu, prvo objasnio bogu Sunca. Bog Sunca ga je objasnio Manuu, a
Manu  Iksvakuu.  Tako  je  ovaj sistem yoge bio prenošen učeničkim naslijeđem
od jednog govornika do drugog, ali je tijekom vremena bio izgubljen.  Zato  ga  je
Gospodin morao ponovo objasniti,  ovog puta Arjuni na bojnom polju Kuruksetre.
  Gospodin kaže Arjuni da mu prenosi ovu najvišu tajnu,  jer  je  Njegov bhakta i
prijatelj.  To  znači  da  je  Bhagavad-gita  posebno namijenjena Gospodinovim
bhaktama.    Postoje   tri   vrste   transendentalista:   jnaniji,   yogiji   i   bhakte
(impersonalisti, meditatori i bhakte).  Gospodin ovdje jasno kaže Arjuni da ga je
učinio prvim  primaocem  novog  učeničkog  naslijeđa  (parampara)  jer  je  staro
naslijeđe bilo prekinuto.  Gospodin  je želio uspostaviti drugo učeničko naslijeđe
u  istom  slijedu  misli  koje  su  bile  prenošene  od  boga Sunca do srugih i da
Arjuna ponovo raširi Njegovo  učenje.  Htio  je  da  Arjuna  postane  autoritet  za
razumijevanje Bhagavad-gite.  Tako  vidimo  da je Bhagavad-gita bila prenijeta
Arjuni  posebno  zato  što  je  bio bhakta Gospodina Krsne i Njegov neposredni
učenik i bliski prijatelj. Stoga, Bhagavad-gitu najbolje može shvatiti osoba koja
ima odlike slične  Arjuninim.  To  znači  da  mora  biti  bhakta  u  neposrednom
odnosu s Gospodinom.  Čim  netko  postane Gospodinov bhakta,  također  ima
neposredan odnos s Gospodinom. To je vrlo opširna tema,  ali ukratko možemo
reći  da  se  bhakta  može odnositi prema Svevišnjoj Božanskoj Osobi na jedan
od pet različitih načina:

     1.može se ophoditi prema Gospodinu u pasivnom odnosu;
     2.može se ophoditi prema Gospodinu u aktivnom odnosu;
     3.može se ophoditi prema Gospodinu kao prijatelj;
     4.može se ophoditi prema Gospodinu kao roditelj;
     5.može se ophoditi prema Gospodinu kao ljubavnica.

  Arjuna  je  imao  prijateljski  odnos s Gospodinom. Naravno, postoji jaz razlike
između  ovog  prijateljstva  i  prijateljstva  u  materijalnom  svijetu.    Prijateljstvo
između Gospodina  i  Arjune  je  transcendentalno  prijateljstvo,  koje  ne  može
svatko imati.  Naravno, svatko ima određeni odnos s Gospodinom i taj odnos se
oživljava  savršenim  predanim  služenjem,  ali u sadašnjem stanju našeg života
zaboravili  smo  ne  samo  Svevišnjeg  Gospodina,   već  i  naš  vječni  odnos  s
Gospodinom.  Svako  živo  biće,  među  milijardama  i  trilijunima živih bića, ima
vječno određeni odnos s Gospodinom.  Taj  odnos  se  zove  svarupa i može se
oživjeti  procesom  predanog  služenja.    Taj   nivo   se  naziva  svarupa-siddhi -
savršenstvo  prirodnog  položaja.   Arjuna  je  bio  bhakta  i  bio  je  u  dodiru sa
Svevišnjim Gospodinom kao prijatelj.
  Trebamo obratiti pažnju na to kako je Arjuna prihvatio Bhagavad-gitu.  Njegov
način prihvaćanja je opisan u desetom poglavlju (10.12-14):

arjuna uvaca
param brahma param dhama
pavitram paramam bhavan
purusam sasvatam divyam
adi-devam ajam vibhum

ahus tvam rsayah sarve
devarsir naradas tatha
asito devalo vyasah
svayam caiva bravisi me

sarvam etad rtam manye
yan mam vadasi kesava
na hi te bhagavan vyaktim
vidur deva danavah

  "Arjuna reče:  Ti si Svevišnja Božanska Osoba,  vrhovno prebivalište,   potpuno
čist  i  Apsolutna  Istina.   Ti  si  prvobitna  osoba,   vječna,    transcendentalna,
nerođena i najveća.  Svi veliki mudraci kao što su Narada, Asita, Devala i Vyasa
potvrđuju  tu  istinu  o Tebi i sada mi je Ti sam objašnjavaš.  O  Krsna,  potpuno
prihvaćam   kao   istinu   sve   što   si   mi   rekao.   Ni polubogovi ne demoni, o
Gospodine, ne mogu shvatiti Tvoju ličnost."
  Nakon  što  je  čuo  Bhagavad-gitu  od Svevišnje Božanske Osobe,  Arjuna je
prihvatio  Krsnu  kao  param  brahmu,  Vrhovni  Brahman.   Svako  živo  biće  je
Brahman,   ali  vrhovno  živo  biće  ili  Svevišnja  Božanska  Osoba   je   Vrhovni
Brahman.  Param  dhama  znači  da  je vrhovno prebivalište ili počivalište svega;
pavitram znači da je čist,  neokaljan materijalnom zagađenošću; purusam znači
da je vrhovni uživalac; sasvatam da je prvobitan; divyam da je transcendentalan;
adi-devam da je Svevišnja Božanska Osoba; ajam da je nerođen,  a  vibhum  da
je najveći.
  Netko  može  pomisliti  da je Arjuna sve to rekao Krsni laskajući Mu,  pošto je
Krsna  bio  njegov  prijatelj.   Da  bi  otklonio  takvu  sumnju  iz  umova  čitatelja
Bhagavad-gite, Arjuna u sljedećem stihu potkrijepljuje te pohvale izjavljujući  da
nije  samo  on  prihvatio  Krsnu  kao Svevišnju Božansku Osobu, v eć i autoriteti
poput Narade, Asite, Devale i Vyasadeve.  Ove velike osobe šire vedsko znanje,
onakvo kakvo ga prihvaćaju svi acarye.  Zato  Arjuna  kaže  Krsni  da sve što On
kaže  prihvaća  kao  potpuno savršeno.  Sarvam etad rtam manye:  "Sve  što  Ti
kažeš prihvaćam kao istinu."  Arjuna  također  kaže  da  je veoma teško shvatiti
Gospodinovu osobu i da čak ni veliki polubogovi ne mogu shvatiti Gospodina. To
znači  da  Gospodina ne mogu shvatiti čak ni osobe više od ljudskih bića.  Kako
onda  ljudsko  biće  može  shvatiti  Gospodina Sri Krsnu ako ne postane Njegov
bhakta ?
  Bhagavad-gitu  stoga  trebamo  prihvatiti  u  duhu devocije.  Ne  bismo trebali
misliti da smo jednaki Krsni ili da je Krsna obična osoba,  pa  čak  ni  vrlo velika
osoba.   Gospodin  Sri  Krsna  je  Svevišnja  Božanska  Osoba.   Tako,   prema
izjavama  Bhagavad-gite ili izjavama Arjune,  koji pokušava shvatiti  Bhagavad-
gitu,  trebamo  barem  teoretski  prihvatiti  Sri  Krsnu  kao  Svevišnju Božansku
Osobu. U tom poniznom duhu možemo shvatiti Bhagavad-gitu.  Ako ne čitamo
Bhagavad-gitu u poniznom duhu, teško ćemo moći shvatiti Bhagavad-gitu, jer
predstavlja veliku misteriju.
  Što je zapravo Bhagavad-gita ? Svrha BHagavad-gite je uzbaviti čovječanstvo
iz neznanja materijalnog postojanja.  Svaki  čovjek  se suočava sa toliko mnogo
neprilika,  kao  Arjuna  kada  se  morao  boriti  u  bici na Kuruksetri.  Arjuna  se
predao  Krsni i tako je bila izgovorena  Bhagavad-gita.  Svatko  od  nas  je  pun
tjeskoba zbog materijalnog postojanja, ne samo Arjuna.  Samo naše postojanje
je  u  atmosferi nepostojanja.  U  stvari,  mi  nismo  stvoreni  za  to  da  budemo
izloženi prijetnji nepostojanja.  Naše postojanje je vječno,  ali smo na neki način
stavljeni u asat. Asat se odnosi na ono što ne postoji.
  Od toliko mnogo ljudskih bića koja pate,  mali  broj  se zaista raspituje o svom
položaju, o tome što su, zašto su stavljeni u ovaj neugodni položaj, itd.  Ako  se
čovjek ne osvijesti i ne zapita zašto pati,  ako  ne spozna da ne želi patnju,  već
oslobođenje  od  sve  patnje,  ne  treba  se  smatrati savršenim ljudskim bićem.
Ljudski život počinje kada se takva pitanja  pojave  u  umu.  U  Brahma-sutri  se
takvo raspitivanje naziva brahma-jijnasa. Athato brahma-jijnasa. Svaka aktivnost
ljudskog  bića  koje  se  ne  raspituje  o  prirodi   Apsoluta   se   treba   smatrati
neuspjehom.  Oni koji se počnu pitati zašto pate,  odakle su došli i gdje će otići
nakon smrti,  su pravi  studenti  koji  mogu  razumijeti  Bhagavad-gitu.   Iskreni
student  treba  osjećati  veliko  poštovanje  prema  Svevišnjoj  Božanskoj Osobi.
Takav student je bio Arjuna.
  Gospodin  Krsna  silazi  posebno  zato  da  bi  ponovo pokazao što je pravi cilj
života,  kada ga čovjek zaboravi.  Čak i onda,  od mnogo,  mnogo  ljudskih  bića
koja se probude,  jedno  može shvatiti svoj položaj i radi njega je izgovorena ova
Bhagavad-gita.  U  stvari,  sve  nas  guta tigar neznanja,  ali  Gospodin  je  vrlo
milostiv prema živim bićima, a posebno prema ljudskim bićima. Zato je izgovorio
Bhagavad-gitu, prihvativši Svog prijatelja Arjunu za Svog učenika.

          ---------------------------------------------------------->>sljedeća stranica>>