Bhagavad-gita se u stvari završava sa sedamnaestim poglavljem.
Osamnaesto poglavlje je dodatni sažeti prikaz tema o kojima je bilo riječi ranije.
U svakom poglavlju Bhagavad-gite Gospodin Krsna naglašava da je predano
služenje Svevišnje Božanske Osobe krajnji cilj života. To je sažeto opisano u
osamnaestom poglavlju kao najpovjerljiviji put znanja. U prvih šest poglavlja,
naglašava se predano služenje: yoginam api sarvesam... "Najbolji od svih yogija
ili transcendentalista je onaj tko uvijek misli na Mene." U sljedećih šest poglavlja,
govori se o čistom predanom služenju, njegovoj prirodi i aktivnostima, a u
posljednjih šest poglavlja se opisuje znanje, odricanje, aktivnosti materijalne i
transcendentalne prirode i predano služenje. Zaključeno je da sve aktivnosti
trebaju biti povezane sa Svevišnjim Gospodinom, predstavljenog riječima om tat
sat, koje ukazuju na Visnua, Vrhovnu Osobu. Treći dio Bhagavad-gite pokazuje
da je krajnja svrha života predano služenje i ništa drugo. To je bilo dokazano
citiranjem prethodnih acarya i izjava iz Brahma-sutre, Vedanta-sutre. Neki
impersonalisti smatraju da imaju isključivo pravo na znanje Vedanta-sutre, ali
Vedanta-sutra je namijenjena razumijevanju predanog služenja, jer je njen
sastavljač i poznavalac sam Gospodin. To je bilo opisano u petnaestom poglavlju.
U svakom spisu, svakoj Vedi, cilj je predano služenje. To je objašnjeno u
Bhagavad-giti.
Kao što je u drugom poglavlju bio izložen pregled čitavog sadržaja, tako je u
osamnaestom poglavlju izložen sažeti prikaz svih uputstava. Istaknuto je da je
cilj života odvojenost i dostizanje transcendentalnog položaja iznad triju guna
materijalne prirode. Arjuna želi jasnije shvatitidvije istaknute teme Bhagavad-gite,
odricanje (tyagu) i odvojeni red života (sannyasu) i zato pita za značenje te dvije
riječi.
U ovom stihu su značajne dvije riječi kojima je oslovljen Svevišnji Gospodin -
Hrsikesa i Kesi-nisudana. Hrsikesa je Krsna, gospodar svih čula, koji nam uvijek
može pomoći da dostignemo mir uma. Arjuna Ga moli da ukratko izloži sve na
takav način da može ostati spokojan. Usprkos tome, ima neke sumnje, a sumnje
se uvijek uspoređuju s demonima. Zato oslovljava Krsnu kao Kesi-nisudanu. Od
demona koje je Gospodin ubio, Kesi je bio najopasniji; Arjuna sada očekuje da
Krsna ubije demona sumnje.
|
