Gospodin ovdje jasno kaže da je to suština svih razotkrivenih spisa. Ovu suštinu
trebamo shvatiti u skladu s riječima Svevišnje Božanske Osobe. Tako ćemo
postati inteligentni i steći savršeno transcendentalno znanje. Drugim riječima,
razumijevanjem ove filozofije Svevišnje Božanske Osobe i transcendentalnim
služenjem Gospodina svatko se može osloboditi sve zagađenosti gunama
materijalne prirode. Predano služenje je proces duhovnog razumijevanja. Gdje god
postoji predano služenje, ne može postojati materijalna zagađenost. Predano
služenje Gospodina i sam Gospodin su potpuno istovjetni jer su duhovni; predano
služenje se odvija u unutrašnjoj energiji Svevišnjeg Gospodina. Kaže se da je
Gospodin sunce, a neznanje se naziva tamom. Stoga, kad god je prisutno predano
služenje pod pravilnim vodstvom vjerodostojnog duhovnog učitelja, nema ni govora o
neznanju.
Svatko se mora posvetiti svjesnosti Krsne i predano služiti da bi postao
inteligentan i pročišćen. Ako ne dođe do tog položaja razumijevanja Krsne i ne
posveti se predanom služenju, koliko god inteligentan bio u očima običnog čovjeka,
nije savršeno inteligentan.
U ovom stihu je značajna riječ anagha, kojom je oslovljen Arjuna. Anagha, "o
bezgriješni", znači da osoba vrlo teško može shvatiti Krsnu ako nije oslobođena
svih griješnih posljedica. Mora se osloboditi sve zagađenosti, svih griješnih
djelatnosti; onda može shvatiti. Ali predano služenje je tako čisto i moćno da kad
se jednom posveti predanom služenju automatski dolazi na nivo bezgriješnosti.
Dok osoba predano služi u društvu čistih bhakta u potpunoj svjesnosti Krsne,
postoje određene stvari koje treba potpuno odbaciti. Najvažnija stvar koju mora
nadići je slabost srca. Prvi pad je uzrokovan željom za vladanjem nad materijalnom
prirodom. Tako osoba napušta transcendentalno služenje Svevišnjeg Gospodina s
ljubavlju. Druga slabost srca je da s povećavanjem sklonosti ka vladanju nad
materijalnom prirodom postaje vezana za materiju i posjedovanje materije. Problemi
materijalnog postojanja su rezultati ovih slabosti srca. U prvih pet stihova ovog
poglavlja se opisuje proces oslobađanja od tih slabosti srca, a u ostalom dijelu
poglavlja, od šestog stiha do kraja, govori se o purusottama-yogi.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja petnaestog poglavlja Srimad
Bhagavad-gite pod naslovom "Purusottama-yoga, yoga Vrhovne Osobe".
|
