ksetra-ksetrajnayor evam
antaram jnana-caksusa
bhuta-prakrti-moksam ca
ye vidur yanti te param

ksetra - između tijela;   ksetra-jnayoh - vlasnika tijela;   evam - tako;  antaram -
razliku; jnana-caksusa - vizijom znanja; bhuta - živog bića;  prakrti - materijalne
prirode; moksam - oslobođenje; ca - također; ye - oni koji; viduh - znaju;  yanti -
prilaze; te - oni; param - Svevišnjem

Oni koji očima znanja vide razliku izmedu  tijela  i  poznavaoca  tijela  i
shvaćaju proces oslobođenja od ropstva u  materijalnoj  prirodi,  dostižu
vrhovni cilj.

U  ovom  poglavlju  se  objašnjava  da   trebamo  shvatiti  razliku  izmedu  tijela,
vlasnika tijela i Nad-duše.  Trebamo shvatiti proces oslobođenja,  koji  je opisan
od osmog do dvanaestog stiha. Onda možemo otići u vrhovno odredište.
  Vjerna  osoba  treba prvo u dobrom društvu  slušati  o  Bogu  i  tako  postupno
postati prosvijetljena.Ako prihvati duhovnog učitelja, može naučiti praviti  razliku
između  materije  i duha i to  postaje  odskočna  daska  za  duhovnu  spoznaju.
Duhovni  učitelj različitim uputstvima  poučava  svoje  učenike  da  se  oslobode
materijalnog shvaćanja života.  Na  primjer,  u Bhagavad-giti možemo vidjeti  da
Krsna poučava Arjunu da bi ga oslobodio materijalističkih obzira.
  Možemo shvatiti da je ovo tijelo  materija;  ono  se  može  analizirati  sa  svoja
dvadeset četiri  elementa.  Tijelo je gruba manifestacija.  Suptilna  manifestacija
su um i psihološke funkcije.   Simptomi  života  su interakcije tih manifestacija.
Ali iznad njih  su  duša  i  Nad-duša.  Duša  i  Nad-duša  su  dvije  osobe.  Ovaj
materijalni svijet funkcionira zahvaljujući spoju duše i dvadeset četiri materijalna
elementa. Onaj tko može vidjeti da je čitava materijalna manifestacija spoj duše
i materijalnih elemenata i tko može vidjeti položaj Nad-duše postaje dostojan da
bude prenijet u duhovni svijet. To su stvari o kojima  trebamo  razmišljati  i  koje
trebamo spoznati. Ovo poglavlje trebamo potpuno shvatiti  uz  pomoć  duhovnog
učitelja.

  Tako se završavaju Bhaktivedantina  tumačenja  trinaestog  poglavlja  Srimad
Bhagavad-gite pod naslovom "Priroda, uživalac i svjesnost".

hare krsna hare krsna
krsna krsna hare hare
hare rama hare rama
rama rama hare hare