Krsna je do sada objasni osobni, bezlični i kozmički aspekt i opisao sve vrste
bhakta i yogija. Transcendentalisti se uglavnom mogu svrstati u dvije kategorije.
Jedni su impersonalisti, a drugi su personalisti. Bhakta personalista aktivno
služi Svevišnjeg Gospodina koristeći svu svoju energiju. Impersonalist je također
aktivan, ali ne služi neposredno Krsnu, već meditira na bezlični Brahman,
neispoljeno.
Iz ovog poglavlja saznajemo da je bhakti-yoga, predano služenje, najviši od svih
različitih procesa spoznaje Apsolutne Istine. Ako se netko želi družiti sa
Svevišnjom Božanskom Osobom, mora se posvetiti predanom služenju.
Oni koji predanim služenjem neposredno obožavaju Svevišnjeg Gospodina
nazivaju se personalistima. Oni koji meditiraju na bezlični Brahman nazivaju se
impersonalistima. Arjuna ovdje pita koji je položaj bolji. Postoje različiti načini
spoznaje Apsolutne Istine, ali Krsna u ovom poglavlju ukazuje da je najviši od
svih bhakti-yoga, predano služenje Gospodina. Ono je najneposredniji i
najlakši način druženja s Bogom.
U drugom poglavlju Bhagavad-gite Svevišnji Gospodin je objasnio da živo biće
nije materijalno tijelo; ono je duhovna iskra. Apsolutna Istina je duhovna cjelina.
U sedmom poglavlju je rekao da je živo biće djelić i čestica vrhovne cjeline i
preporučio je da živo biće svu svoju pažnju usredsredi na cjelinu. Zatim je u
osmom poglavlju rekao da svatko tko u vrijeme napuštanja tijela misli na Njega
odmah biva prenijet na duhovno nebo, u Krsnino prebivalište. Na kraju šestog
poglavlja, Gospodin je jasno rekao da je najsavršeniji yogi onaj tko uvijek u sebi
misli na Krsnu. Tako je u skoro svakom poglavlju zaključak bio da osoba treba
postati privržena Krsninom osobnom obliku, jer je to najviša duhovna spoznaja.
Usprkos tome, neke osobe nisu vezane za Krsnin osobni oblik. One su tako
odlučne u tome da čak i kada pišu komentare na Bhagavad-gitu žele odvratiti
ljude od Krsne i prenijeti svu devociju na bezlični brahmayoti. Više vole
meditirati na bezlični aspekt Apsolutne Istine, koji je iznad dosega čula i
neispoljen.
Tako postoje dvije vrste transcendentalista. Arjuna sada pokušava utvrditi koji je
proces lakši i koja je vrsta transcendentalista savršenija. Drugim riječima, želi
razjasniti vlastiti položaj, jer je privržen Krsninom osobnom obliku. Nije privržen
bezličnom Brahmanu. On želi znati da li je njegov položaj siguran. Na bezličnu
manifestaciju, u ovom materijalnom svijetu ili u duhovnom svijetu Svevišnjeg
Gospodina, teško je meditirati. U stvari, bezlični aspekt Apsolutne Istine se ne
može savršeno shvatiti. Zato Arjuna želi reći: 'Kakva je korist od takvog gubljenja
vremena?' U jedanaestom poglavlju Arjuna je iskusio da je najbolje biti privržen
Krsninom osobnom obliku, jer je tako istovremeno mogao shvatiti sve druge
oblike i u isto vrijeme nije bio uznemiren u svojoj ljubavi prema Krsni. Ovo važno
pitanje koje je Arjuna postavio Krsni će razjasniti razliku između bezličnog i
osobnog shvaćanja Apsolutne Istine.
|
