Ovaj stih posebno opisuje krajnje odredište koje dostižu neokaljani bhakte koji
služe Svevišnju Božansku Osobu u bhakti-yogi. U prethodnim stihovima su bile
opisane četiri različite vrste bhakta - nesretni, znatiželjni, oni koji žele
materijalnu dobit i špekulativni filozofi. Bili su opisani i različiti procesi
oslobođenja: karma-yoga, jnana-yoga i hatha-yoga. Principi tih sistema yoge
sadrže u sebi nešto bhakti, ali ovaj stih posebno opisuje čistu bhakti-yogu, bez
primjesa jnane, karme ili hathe. Riječ ananya-cetah ukazuje da u čistoj bhakti-
-yogi bhakta ne želi ništa osim Krsne. Čisti bhakta se ne želi uzdići na rajske
planete, niti se želi stopiti sa brahmajyotijem ili dostići oslobođenje od
materijalne zapletenosti. Čisti bhakta ništa ne želi. U Caitanya-caritamrti je
opisan kao niskama, što znači da ne želi ništa za sebe. Samo on dostiže
savršeni mir, a ne oni koji žele nešto za sebe. Dok jnana-yogi, karma-yogi ili
hatha-yogi ima vlastiti sebični interes, savršeni bhakta nema niti jednu želju
osim da zadovolji Svevišnju Božansku Osobu. Stoga Gospodin kaže da Ga
onaj, tko Mu je nepokolebljivo predan, može lako dostići.
Čisti bhakta uvijek predano služi Krsnu u nekom od njegovih raznih osobnih
oblika. Krsna ima razne potpune ekspanzije i inkarnacije, kao što su Rama i
Nrsimha i bhakta može izabrati bilo koji od tih transcendentalnih oblika
Svevišnjeg Gospodina i usredotočiti svoj um na Njega, služeći Ga s ljubavlju.
Takav bhakta se ne suočava ni s jednim od problema koji muče sljedbenike
drugih yoga. Bhakti-yoga je vrlo jednostavna, čista i laka. Osoba je može početi
primjenjivati jednostavno pjevajući Hare Krsna. Gospodin je milostiv prema
svima, ali kao što smo već objasnili, posebno je naklonjen onima koji Ga uvijek
služe bez odstupanja. Gospodin pomaže takvim bhaktama na razne načine. U
Vedama (Katha Upanisada 1.2.23) je rečeno - yam evaisa vrnute tena labhyas /
tasyaisa atma vivrnute tanum svam : onaj tko je potpuno predan i predano služi
Svevišnjeg Gospodina može shvatiti pravu prirodu Svevišnjeg Gospodina. U
Bhagavad-giti (10.10) je rečeno - dadami buddhi-yogam tam : Gospodin daje
takvom bhakti dovoljno inteligencije tako da bhakta na kraju može doći k
Njemu u Njegovom duhovnom carstvu.
Posebna kvalifikacija čistog bhakte je da uvijek misli na Krsnu bez odstupanja
ne obazirući se na vrijeme ili na mjesto. Ne bi trebalo biti prepreka. Bhakta
treba biti sposoban izvršiti svoju službu svuda i u svako vrijeme. Neki kažu da
bhakta treba živjeti na svetim mjestima kao što je Vrndavana ili neki sveti grad
u kom je Gospodin živio, ali čisti bhakta može živjeti svuda i svojim predanim
služenjem stvoriti atmosferu Vrndavane. Sri Advaita je rekao Gospodinu
Caitanyi: "Gdje god si Ti, o Gospodine - tamo je Vrndavana".
Riječi satatam i nityasah, koje znače "uvijek", "redovito", ili "svaki dan",
ukazuju da se čisti bhakta uvijek sjeća Krsne i meditira na Njega. To su
kvalifikacije čistog bhakte koji vrlo lako može dostići Gospodina. Bhakti-yoga je
sistem koji je u Giti preporučen više od svih drugih sistema. Bhakti-yogiji djeluju
na pet različitih načina: (1) kao santa-bhakte, koji predano služe u pasivnom
položaju; (2) dasya-bhakte, koji predano služe kao sluge; (3) sakhya-bhakte,
koji služe kao prijatelji; (4) vatsalya-bhakte, koji služe kao roditelji; (5)
madhurya-bhakte, koji služe kao ljubavnice Svevišnjeg Gospodina. Čisti bhakta
uvijek transcendendalno služi Svevišnjeg Gospodina s ljubavlju na jedan od ovih
načina i ne može zaboraviti Svevišnjeg Gospodina. Tako lako dostiže
Gospodina. Čisti bhakta ne može ni za trenutak zaboraviti Svevišnjeg
Gospodina, a Svevišnji Gospodin ne može ni za trenutak zaboraviti Svog čistog
bhaktu. To je veliki blagoslov procesa pjevanja maha-mantre u svjesnosti Krsne
- Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama,
Rama Rama, Hare Hare.
|
