Kada živo biće dođe u dodir sa materijalnom kreacijom, njegova vječna ljubav
prema Krsni se u dodiru sa gunom strasti preobražava u požudu. Ili drugim
riječima, osjećaj ljubavi prema Bogu se preobražava u požudu, kao što se
mlijeko u dodiru sa kiselim tamarindom preobražava u jogurt. Potom, kada
nije zadovoljena, požuda se pretvara u gnjev; gnjev se pretvara u iluziju, a
iluzija produžava materijalno postojanje. Zato je požuda najveći neprijatelj
živog bića. Samo požuda podstiče čisto živo biće da ostane zapleteno u
materijalnom svijetu. Gnjev je manifestacija gune neznanja; te gune se
ispoljavaju kao gnjev i druge odlike koje iz njih nastaju. Stoga, ako se guna
strasti, umjesto da se degradira u gunu neznanja, uzdigne do gune vrline
propisanim načinom življenja i djelovanja, osoba može zahvaljujući duhovnoj
privrženosti biti spašena od degradacije uzrokovane gnjevom.
Svevišnja Božanska Osoba se ekspandirala u mnogo živih bića radi Svog
duhovnog blaženstva koje se vječno povećava, a živa bića su djelići tog
duhovnog blaženstva. Ona također imaju djelomičnu nezavisnost, ali zbog
zlouporabe te nezavisnosti, kada se stav služenja preobrazi u sklonost ka
čulnom uživanju, dolaze pod utjecaj požude. Gospodin je stvorio ovu
materijalnu kreaciju da bi živim bićima omogućio ostvarenje te požudne
sklonosti. Kada nakon dugotrajnih požudnih aktivnosti postanu zbunjena,
živa bića se počinju raspitivati o svom pravom položaju.
To raspitivanje je početak Vedanta-sutre, u kojoj je rečeno - athato brahma-
-jijnasa : trebamo se raspitivati o Svevišnjem. Svevišnji je definiran u Srimad-
-Bhagavatamu kao janmady asya yato 'nvayad itaratas ca, što znači:
"Porijeklo svega je Vrhovni Brahman". Stoga je porijeklo požude također
Svevišnji. Međutim, ako se požuda preobrazi u ljubav prema Bogu, ili u
svjesnost Krsne - drugim riječima, ako sve želimo za Krsnu - onda se i
požuda i gnjev mogu produhoviti. Hanuman, veliki sluga Gospodina Rame,
izrazio je gnjev spaljujući Ravanin zlatni grad, ali je time postao Gospodinov
najveći bhakta. U Bhagavad-giti Gospodin podstiče Arjunu da za
Gospodinovo zadovoljstvo izrazi gnjev prema neprijatelju. Tako požuda i
gnjev, kada se iskoriste u svjesnosti Krsne, postaju naši prijatelji umjesto
neprijatelji. |