Prema Niruktiju, vedskom rječniku, sankhya se odnosi na detaljan opis stvari,
a sankhya na filozofiju koja opisuje pravu prirodu duše. Yoga podrazumijeva
vladanje čulima. Arjunin prijedlog da se ne bori je bio temeljen na čulnom
uživanju. Pošto je zaboravio svoju glavnu dužnost,htio je ostaviti borbu, misleći
da će ako ne ubije svoje rođake biti sretniji nego ako uživa u kraljevstvu nakon
što pobijedi svoje rođake i braću, Dhrtarastrine sinove. U oba slučaja, osnovni
princip je bilo čulno uživanje. I sreća koju će steći ako ih pobijedi i sreća koju
će steći ako ih vidi žive bile su temeljene na želji za osobnim čulnim
uživanjem, čak i po cijenu mudrosti i dužnosti. Krsna je zato htio objasniti
Arjuni da ubijanjem tijela svog djeda neće ubiti njegovu dušu.Objasnio je da su
sve osobe, kao i sam Gospodin, vječne osobe; bile su osobe u prošlosti, sada
su osobe i biće osobe u budućnosti, jer smo svi mi vječno osobene duše.
Jednostavno mijenjamo našu tjelesnu odjeću na razne načine, ali zadržavamo
svoju osobenost čak i nakon oslobođenja od zatočeništva u materijalnoj odjeći.
Gospodin Krsna je kroz analitičku studiju veoma slikovito objasnio dušu i tijelo.
Prema Niruktiju, to znanje koje opisuje dušu i tijelo iz različitih kuteva
promatranja je ovdje opisano kao sankhya. Ta sankhya nema nikakve veze sa
sankhya filozofijom ateiste Kapile. Davno prije nastanka sankhya filozofije
varalice Kapile, pravi Gospodin Kapila, inkarnacija Gospodina Krsne, objasnio
je sankhya filozofiju u Srimad-Bhagavatamu Svojoj majci Devahuti. On je jasno
objasnio da je purusa, Svevišnji Gospodin, aktivan i da stvara prelazeći
pogledom po prakrti. To je prihvaćeno u Vedama i Giti. Opisi u Vedama
ukazuju da je Gospodin preletio pogledom po prakrti, prirodi, i obremenio je
atomskim osobenim dušama. Sve te osobe djeluju u materijalnom svijetu radi
čulnog zadovoljstva i pod opsjenom materijalne energije misle da su uživaoci.
Živo biće zadržava takav mentalitet sve do posljednje točke - oslobođenja -
kada se želi sjediniti sa Gospodinom. To je posljednja zamka maye, ili iluzije
čulnog zadovoljstva. Samo nakon mnogo, mnogo života takvog zadovoljavanja
čula velika duša se predaje Vasudevi, Gospodinu Krsni, time završavajući
potragu za krajnjom istinom.
Arjuna je već prihvatio Krsnu za svog duhovnog učitelja predajući Mu se:
sisyas te ' ham sadhi mam tvam prapannam. Zato će mu Krsna sada opisati
proces djelovanja u buddhi-yogi, ili karma-yogi ili, drugim riječima, predano
služenje posvećeno samo zadovoljavanju Gospodinovih čula. Ta buddhi-yoga je
jasno objašnjena u desetom stihu desetog poglavlja kao neposredno druženje
sa Gospodinom, Paramatmom, koja se nalazi u svačijem srcu. Ali takvo
druženje se ne može dostići bez predanog služenja. Onaj tko je utemeljen u
transcendentalnom predanom služenju Gospodina s ljubavlju, ili, drugim
riječima, u svjesnosti Krsne, dostiže taj stadij buddhi-yoge Gospodinovom
posebnom milošću. Gospodin stoga kaže da samo onima koji uvijek predano
služe s transcendentalnom ljubavlju podaruje čisto znanje o devociji u ljubavi.
Na taj način bhakta Mu može lako prići u vječno blaženom Božjem carstvu.
Buddhi-yoga spomenuta u ovom stihu je predano služenje Gospodina, a riječ
sankhya koja je ovdje spomenuta nema nikakve veze sa ateističkom sarikhya-
-yogom koju je predstavio varalica Kapila. Stoga ne bismo trebali pogrešno
misliti da sarikhya-yoga koja je ovdje spomenuta ima bilo kakve veze sa
ateističkom sankhyom. Ta filozofija nije imala nikakvog utjecaja u to vrijeme,
niti bi Gospodin Krsna želio spomenuti takve bezbožne filozofske špekulacije.
Pravu sankhya filozofiju je opisao Gospodin Kapila u Srimad-Bhagavatamu, ali
čak ni ta sankhya nema nikakve veze s ovom temom. Ovdje sankhya znači
analitički opis tijela i duše. Gospodin Krsna je analitički opisao dušu samo da
bi Arjunu doveo do buddhi-yoge, ili bhakti-yoge. Stoga su sankhya Gospodina
Krsne i sankhya Gospodina Kapile, opisana u Bhagavatamu, potpuno
istovjetne. Obje su bhakti-yoga. Gospodin Krsna je zato rekao da samo manje
inteligentni ljudi prave razliku između sankhya-yoge i bhakti-yoge (sarikhya-
-yogau prthag balah pravadanti na panditah).
Naravno, ateistička sankhya-yoga nema nikakve veze sa bhakti-yogom.
Usprkos tome, neinteligentni ljudi tvrde da se ateistička sankhya-yoga
spominje u Bhagavad-giti.
Trebamo shvatiti da buddhi-yoga znači djelovanje u svjesnosti Krsne, u punom
blaženstvu i znanju o predanom služenju.Onaj tko djeluje samo za zadovoljstvo
Gospodina, koliko god takav rad bio težak, djeluje u skladu sa principima
buddhi-yoge i uvijek osjeća transcendentalno blaženstvo. Gospodinovom
milošću, samim takvim transcendentalnim djelovanjem stječe svo
transcendentalno razumijevanje. Tako dostiže potpuno oslobođenje,bez potrebe
ulaganja posebnog napora da bi stekao znanje. Postoji velika razlika između
djelovanja u svjesnosti Krsne i djelovanja radi stjecanja plodonosnih rezultata,
posebno kada se radi o zadovoljavanju čula radi stjecanja obiteljske ili
materijalne sreće. Prema tome, buddhi-yoga je transcendentalna odlika
aktivnosti koje vršimo.
|
