Po uređenju prirode, čitav sistem materijalnih aktivnosti predstavlja izvor problema
za svakoga. Na svakom koraku postoje problemi i zato trebamo prići vjerodostojnom
duhovnom učitelju koji nas može pravilno poučiti kako ćemo ostvariti cilj života. Svi
vedski spisi nam savjetuju da priđemo vjerodostojnom duhovnom učitelju da bismo
se oslobodili životnih problema, koji se pojavljuju bez naše želje. Oni se uspoređuju
sa šumskim požarom koji izbija, iako ga nitko nije podmetnuo. Situacija u svijetu je
takva da se životne nedaće same pojavljuju, iako ih ne želimo. Nitko ne želi požar,
ali on ipak izbija, a mi postajemo uznemireni. Vedska mudrost nam stoga savjetuje
da zbog rješavanja životnih problema i razumijevanja nauke o rješenju, priđemo
duhovnom učitelju koji pripada učeničkom nasljeđu. Smatra se da osoba koja ima
vjerodostojnog duhovnog učitelja zna sve. Zato ne bismo trebali ostati uznemireni
materijalnim nedaćama, već trebamo prići duhovnom učitelju. To je smisao ovog
stiha.
Tko je čovjek uznemiren materijalnim nedaćama?To je onaj tko ne shvaća probleme
života. Takav čovjek je opisan u Brhad-aranyaka Upanisadi (3.8.10) na sljedeći način:
yo va etad aksaram gargy aviditvasmal lokat praiti sa krpanah. "Bijedan je onaj
čovjek koji ne riješi probleme života kao ljudsko biće i koji tako napusti ovaj svijet
poput mačaka i pasa, bez razumijevanja nauke o samospoznaji." Ovaj ljudski oblik
života predstavlja najdragocjeniju pogodnost za živo biće koje ga može iskoristiti za
rješavanje problema života. Stoga je onaj tko ne iskoristi pravilno ovu priliku škrtica.
S druge strane, brahmana je onaj tko je dovoljno inteligentan da iskoristi ovo tijelo za
rješavanje svih problema života. Ya etad aksaram gargi viditvasmal lokat praiti sa
brahmanah.
Krpane, ili škrte osobe, pretjerano vezane za porodicu, društvo, zemlju, itd., trate
svoje vrijeme pod utjecajem materijalnog shvaćanja života. Čovjek je često vezan za
porodični život, za ženu, djecu i druge članove porodice, zbog "kožne bolesti".
Krpana misli da može zaštititi članove svoje porodice od smrti, ili misli da ga njegova
porodica ili društvo mogu spasiti od smrti. Takvu porodičnu vezanost nalazimo čak i
kod nižih životinja, koje se također brinu o djeci. Kako je bio inteligentan, Arjuna je
mogao shvatiti da su njegova privrženost članovima porodice i želja da ih zaštiti od
smrti bili uzroci njegove zbunjenosti. Iako je mogao shvatiti da ga očekuje dužnost
borenja, zbog bijedne slabosti nije mogao izvršiti svoju dužnost. Zato moli Gospodina
Krsnu, vrhovnog duhovnog učitelja, da donese konačnu odluku. Predaje se Krsni kao
učenik. Želi prestati sa prijateljskim razgovorom. Razgovori između učitelja i učenika
su ozbiljni i Arjuna sada želi ozbiljno razgovarati sa priznatim duhovnim učiteljem.
Prema tome, Krsna je prvobitni duhovni učitelj nauke o Bhagavad-giti, a Arjuna je prvi
učenik koji je imao priliku shvatiti Gitu. Kako je Arjuna shvatio Bhagavad-gitu, bit će
opisano u samoj Giti. Usprkos tome, budalasti svjetovni učenjaci objašnjavaju da se
ne trebamo predati Krsni kao osobi, već "nerođenom u Krsni". Nema razlike između
Krsne iznutra i izvana. Onaj tko pokušava shvatiti Bhagavad-gitu bez takvog
razumijevanja, je najveća budala.
|
